Zašto i kakva je intervencija od strane Visokog predstavnika u uzborni zakon.? (1)
Ako je izvorište vlasti izborna prevara šta, osim prevare, očekivati u političkom, ekonomskom, socijalnom sistemu i posebno u trošenju javnih (budžetskih) sredstava?
Brojne nepravilnosti unutar većine glasačkih mjesta kulminaciju su dostigli 2020. godine, kada CIK, od ukupno 108 biračkih mjesta u Doboju poništava izborni rezultat za 89 biračkih mjesta.
Nakon nezadovoljstva radom okružnog javnog tužilaštva u Doboju i naredbe o nesprovođenju istrage za trećinu članova u navedenih 89 biračkih odbora CIK je nastavio postupak protiv istih kako bi se počelo sa izricanjem kazni predsjednicima i članovima biračkih odbora za koje postoje dokazi o postupanju suprotno zakonu a koji su izbjegli procesuiranje pred sudom. Iako o konačnom rezultatu nema detaljnih informacija na zvaničnoj stranici CIK, osim da su na 11. sjednici 02. februara razmatrani prijedlozi odluka o sankcionisanju članova biračkih odbora radi kršenja odredbi Izbornog zakona BIH prilikom provođenja lokalnih izbora 2020. godine, portal Antikorupcija.info je, nakon pribavljanja odluka, objavio da su predsjednicima biračkig odbora izrečene novčane kazne od 800,00 KM, a članovima 600,00 KM uz dodatnu kaznu zabrane angažovanja za rad na biračkom mjestu, odnosno za rad u organima nadležnim za provođenje izbora na period od četiri godine od dana pravosnažnosti odluke. U dijelu obrazloženja odluke navedeno je da su izbori poništeni u interesu zaštite izbornog prava te da su tokom utvrđivanja činjenica skenirani zapisnici o radu biračkih odbora, prikupljene kopije potpisa sa ličnih dokumenata birača, angažovani vještaci za grafološka vještačenja te zatražen izvještaj posmatrača udruženja okupljenih u okviru Koalicije “Pod lupom”.
Okružno javno tužilaštvo Doboj je, u vezi sa održanim lokalnim izborima u Doboju 15.11.2020. godine podiglo 66 optužnica protiv 310 lica koje su potvrđene od strane sudija za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Doboju. Dodatno je podignuto još sedam optužnica protiv osam lica za krivično djelo neovlašteno korišćenje ličnih podataka i četiri optužnice, protiv četiri lica za krivično djelo falsifikovanje isprave.
Primjer:
Dana 04.10.2020. OJT u Doboju, nakon sprovedene istrage, podiglo je optužnicu protiv T. V., S. S., T. Ž., M. M. i M. S. zbog krivičnog djela izborna prevara. Optužnica je potvrđena od strane sudije za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Doboju 22.8.2022. godine.
Optuženi se terete da su dana 15.11.2020. godine, u vrijeme održavanja lokalnih izbora za Skupštinu grada Doboj i gradonačelnika grada Doboj, kao članovi biračkog odbora na biračkom mjestu broj 038V052 Paklenica Gornja, grad Doboj, dodavanjem glasova falsifikovali rezultate izbora čime su, kao saizvršioci, učinili krivično djelo izborna prevara.
Pojedini predsjednici, zamjenici predsjednika biračkih odbora i članovi, izbornim prevarama, atakovali su na izbornu volju birača i pored činjenice da je Krivičnim zakonikom Republike Srpske, članom 222. propisana kazna zatvora od jedne do pet godina za one koji dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuju rezultate izbora ili glasanja.
Kada se navedenom dodaju manipulacije sa vrećama (Teslić) te drugi načini prekrajanja izborne volje birača (glasovi preminulih, falsifikovanje važećih u nevažeće listiće i sl.) i činjenica da je dio biračkih mjesta u cjelosti ili značajno sastavljen od predstavnika pozicije, preko koncepta “fantomskih stranaka” (uloga tih stranaka biće obrazložena u narednom tekstu) onda je opravdana maksima da “birači glasaju a birački odbori biraju”.
Primjer:
Prema analizi koja je vršena od strane BIRN BiH dokazano je da je kandidat iz Jasenice kao član SNSD, a kasnije i kandidat iste stranke, tokom izbora 2016. bio član biračkog odbora ispred Pokreta demokratske akcije (PDA).
Polazeći od osnovane sumnje da izborna prevara, vršena od strane biračkih odbora, nije nasumično, spontano djelovanje pojedinaca već organizovana i instruisana praksa, primarno od strane stranaka pozicije i predstavnika fantomskih stranaka (od 24 stranke iz Republike Srpske koje su podnijele prijavu za ovjeru kandidatskih lista za opšte izbore 2022. godine, samo četiri stranke, uključivši STRANKU ŽIVOT, istakli su kandidate za sve izborne nivoe vlasti).
Visoki predstavnik je dana 26.3.2024. nametnuo Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopiunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u svrhu sprečavanja, otežavanja izvođenja izborne prevare na biračkim mjestima odnosno u funkciji slobodnih, pravičnih i demokratskih izbora. Izdvajamo izmjenjene segmente izbornog zakona:
- CIK sada ima ovlasti da naredi izbornoj komisiji, centru za birački spsisak, biračkom odboru i centrima za brojanje, da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti,
- predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u tijelima političke stranke, udruženja ili fondacije koja su organizaciono ili finansijski povezana sa političkom strankom… (CIK odbio prijavu 327 kadidata za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora za lokalne izbore 2024. godine koju su političke partije kandidovale suprotno Izbornom zakonu),
- predsjednika i njegovog zamjenika imenuje i razrješava dužnosti Centralna izborna komisija BiH, koja ujedno vodi njihovu evidenciju, edukaciju, certificiranje i ocjenjivanje,
- prijedlog članova biračkih odbora mogu podnositi samo politički subjekti zastupljeni izabranim kandidatima sa prethodnih opštih odnosno lokalnih izbora (eliminacija manipulativnog učešća fiktivnih stranaka ali i nemogućnost aktiviranja stranke koja nije fiktivna – stranke koja je imala kandidate za sve izborne nivoe na prethodnim opštim izborima),
- članovima biračkih odbora zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata kao i fiktivno predstavljanje u ime drugog političkog subjekta kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo,
- znatno su povećani iznosi izricanja novčanih sankcija (tri puta).
Na osnovu dokazanih brojnih nepravilnosti i izbornih prevara CIK je pokrenuo aktivnost vezanu za korišćenje novih informaciono komunikacionih tehnologija u izbornom procesu kroz četiri projekta: - autetifikacija birača (165 biračkih mjesta),
- brzi prenos rezultata sa biračkog mjesta do CIK (165 biračkih mjesta),
- skeniranje glasačkih listića (145 biračkih mjesta),
- automatsko prebrojavanje glasačkih listića (145 biračkih mjesta).
Osnov za realizaciju navedenih projekata su donatorska sredstva sa izraženim stepenom neizvjesnosti cjelovite i uspješne realizacije projekta.
S obzirom na mali broj uzorka za implementaciju projekta ostaje gorak utisak da će i ove lokalne izbore pratiti avet izborne prevare.
Na osnovu navedenog, učestvovanje STRANKE ŽIVOT na ovim lokalnim izborima samo bi potvrdno djelovalo na legitimitet rezultata kojima je izvorište IZBORNA PREVARA.
Posebno ističemo da je potrebna dodatna izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH za naredne opšte izbore 2026. godine.
Zaključno
Zabrinjavajuće i alarmantno upozoravajuće su tri činjenice:
- stranke pozicije ostaju nijeme povodom brojnih izbornih nepravilnosti i posebno dokumentovanih i dokazanih izbornih prevara,
- brojne potvrđene optužnice ne završavaju sudskom presudom (mali broj konačnih sudskih presuda su ispod minimuma kazne propisane zakonom) iako bi ti procesi trebali biti izdignuti na nivo od državne važnosti, i
- nametnute izmjene Izbornog zakona BiH samo će djelomično i veoma suženo ograničavati koncept razrađene izborne prevare.
Vlast koja baštini vladanje (upravljanje) na izbornoj prevari, veliku većinu građana, svih starosnih i profesionalnig grupacija, smješta u jednosmjernu makadamsku cestu siromaštva i beznađa.